Predgovor – Karin Šerman
Prije pet godina, 2009. godine, čitav kulturni i umjetnički svijet obilježavao je veliku, 90. godišnjicu osnutka Bauhausa, jednog od najintrigantnijih umjetničko-pedagoških eksperimenata u suvremenoj europskoj, pa i svjetskoj kulturnoj i umjetničkoj povijesti. Kao škola presudno utjecajna u sferi vizualne i grafičke kulture, fotografije, oblikovanja, a posebno i gotovo odsudno u sferi arhitekture i dizajna, Bauhaus ne prestaje privlačiti interes i poticati opetovana istraživanja sve do današnjih dana. Tim više, intrigira svaki novootkriveni dokument koji daje svježa čitanja toga umjetničkog eksperimenta i otvara nova tumačenja njegovih temeljnih zadaća i implikacija. Jedan takav dokument, nama od posebnog značaja, otkriven je nedavno. U arhivi hrt-a pronađen je tonski zapis izlaganja teoretičara dizajna Matka Meštrovića iz 1969. godine, iznesenog na Trećem programu Radio Zagreba povodom 50. godišnjice osnutka te utjecajne škole. Ponovno preslušavanje Meštrovićeva predstavljanja Bauhausa i njegovih odjeka, četrdeset godina nakon toga radijskog nastupa, otkriva dojmljivo svježe i aktualne misli, precizne uvide i britke ocjene te iznimne pedagoške i umjetničke pojave.
O Bauhausu – Matko Meštrović
Tomás Maldonado, donedavno direktor Visoke škole za industrijsko oblikovanje u Ulmu, pisao je prije par godina u jednom članku Je li Bauhaus aktualan sljedeće: Aktualan je Bauhaus ne kao pedagoška institucija ili umjetnički i arhitektonski pokret 20-ih godina, već onaj poraženi Bauhaus koji je pokušavao, iako bez uspjeha, otvoriti humanističku perspektivu u tehničkoj civilizaciji, tj. gledati na ljudsku okolinu kao na konkretno polje djelatnosti dizajna. Mislimo na Bauhaus koji je pokušavao uzeti na sebe odgovornost za progresivnu i otvorenu kulturu u Njemačkoj. Dakle, ne Bauhaus kao priznata, asimilirana i institucionalizirana tradicija, već naprotiv, novootkrivena snaga njegova idejnog programa koji tek treba realizirati. Što je taj poraženi Bauhaus koji je danas aktualan, u čemu je njegova aktualnost? Na to ćemo pitanje pokušati odgovoriti kratkim prikazom kulturno-povijesnog i društveno-političkog konteksta u kojem je Bauhaus nastao, i evolucije njegovih ideja kroz tri povijesne faze njegova postojanja. Zatim njihovim odrazom u Sovjetskom Savezu i sad-u 30-ih godina, te konačno nastavkom Bauhausa u samoj poslijeratnoj Njemačkoj, u primjeru Visoke škole za oblikovanje u Ulmu koja je prošle godine nažalost doživjela istu bauhausovsku sudbinu, naime ovih dana je likvidirana.